Istraživanje: Kazne za prevare s brojačem kilometara i kako one (ne) funkcioniraju

Lažiranje kilometraže na brojaču i dalje je jedan od najvećih problema na tržištu rabljenih automobila.

Za kupce, posljedice ove sumnjive prakse mogu biti financijski pogubne, jer plaćaju napuhane cijene za ono što smatraju draguljem s malom kilometražom. U međuvremenu, vlade se češu po glavi pokušavajući shvatiti kako zaštititi potrošače, održati integritet automobilske industrije i prestati gubiti milijune zbog potencijalne utaje poreza i nenaplaćenih kazni.

Kako bismo dobili bolji uvod, proveli smo istraživanje o kaznama za skidanje kilometraže i analizirali milijune carVertical izvješća o povijesti vozila u 21 europskoj zemlji i SAD-u.

Odricanje od odgovornosti: Ovaj je članak namijenjen isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja pravni savjet. Sadržaj možda nije u skladu s najnovijim zakonskim izmjenama. Uključujemo poveznice na web stranice trećih strana radi praktičnosti i informiranja, ali nismo odgovorni za njihov sadržaj ili točnost. Nismo odgovorni za bilo kakve radnje poduzete na temelju informacija sadržanih u ovom članku.

Rezultati istraživanja

Naše istraživanje pokazuje da ne postoji jedinstveni pravni sustav u svim zemljama koji bi potencijalno mogao pomoći u učinkovitijoj borbi protiv kriminala i sprječavanju informacijske asimetrije između kupaca i prodavača automobila:

• Stav prema prevari s brojačem kilometara značajno se razlikuje od zemlje do zemlje – od ogromnih kazni, pa čak i zatvora, do samo 100 eura ili ničega.
• Najviša kazna za skidanje kilometraže zabilježena je u Francuskoj (do 300.000 eura), dok Rumunjska, iako je lažiranje na brojaču kilometara u zemlji ilegalno, nema važeći zakon koji to kažnjava.
• Zatvorska kazna za prevaru s brojačem kilometara primjenjuje se u 15 od 22 analizirane zemlje, pri čemu Hrvatska prednjači s najvišom izrečenom kaznom (do 8 godina) od svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.
• Među odabranim zemljama Latvija ima najveću stopu lažiranja kilometraže (12,92%), što ukazuje na jasnu povezanost s blagim zakonima.
• Čini se da je prevara s brojačem kilometara više regionalni nego lokalni problem i češća je u Istočnoj nego u Zapadnoj Europi.
• Kupci preplate tisuće eura za automobile s lažiranom kilometražom, dok vlade gube milijune zbog nenaplaćenih kazni.

Kazne za lažiranje kilometraže na brojaču značajno se razlikuju od zemlje do zemlje

Krivotvorena kilometraža tretira se s različitim stupnjevima ozbiljnosti, ovisno o lokalnim zakonima i provedbenim praksama. Dok se u nekim zemljama prevaranti uhvaćeni u manipuliranju brojačem kilometara suočavaju s velikim novčanim kaznama, zatvorom ili oboje, druge imaju blaže kazne ili čak nemaju posebne zakone koji bi se bavili tim problemom.

Na primjer, od svih analiziranih zemalja, Poljska ima jedan od najstrožih zakona za prevaru s brojačem kilometara. Skidanje kilometraže na brojaču vozila je protuzakonito i može dovesti do zatvorske kazne od 3 mjeseca do 5 godina. U manje teškim slučajevima, počinitelj može završiti novčanom kaznom ili uvjetnom kaznom do 2 godine.

Osim toga, vlasnik automobila koji ne prijavi zamjenu brojača kilometara na stanici za tehnički pregled vozila može dobiti kaznu u iznosu od 3000 PLN (gotovo 700 eura).

U Slovačkoj, izmjena očitanja brojača kilometara može prevaranta koštati između 5.000 i 50.000 eura. U slučaju ponovljenog prekršaja, novčana kazna može biti i dvostruko veća, a pojedinac može biti osuđen na zatvorsku kaznu i do 2 godine.

Među odabranim zemljama Francuska ima najvišu kaznu za lažiranje na brojaču kilometara koja može doseći i do 300.000 eura. Međutim, to se uglavnom odnosi na profesionalce ili pravne osobe, budući da su pojedinci dužni platiti naknadu i troškove štete. U slučaju ponavljanja, kazna može biti stroža, čak i do 2 godine zatvora.

Iako Hrvatska nema zakon koji se izravno odnosi na lažiranje kilometraže, krivotvorenje se ipak smatra kaznenim djelom prevare. Od svih analiziranih zemalja, Hrvatska primjenjuje najvišu zatvorsku kaznu, koja u težim slučajevima može doseći i do 8 godina.

Nasuprot tome, neke zemlje nemaju strog pristup ovoj obmanjujućoj praksi.

Na primjer, latvijski zakoni u vezi sa skidanjem kilometraže prilično su blagi. Kazna za smanjenje kilometraže automobila iznosi samo 100 eura za privatne osobe, dok pravne osobe moraju platiti 1000 eura. Ako se privatna osoba uhvati u pružanju takvih usluga, može očekivati kaznu do 200 eura. Za pravne osobe to je 2.000 eura.

S druge strane, Estonija i Rumunjska nemaju poseban zakon kojim se kažnjavaju nepošteni prodavači automobila. Ovaj prekršaj uglavnom spada u kategoriju drugih prevara koje mogu rezultirati novčanim kaznama ili zatvorom.

U Švicarskoj lažiranje na brojaču kilometara nije čak ni protuzakonito. Ipak, prevareni kupci automobila mogu osporiti transakciju kupnje u skladu sa Švicarskim zakonikom o obvezama i Uredbom EU 2017/1151, koja je obvezujuća u Švicarskoj.

U stvarnosti, konačna kazna može uvelike varirati, ovisno o mnogim čimbenicima, poput broja vozila s lažiranom kilometražom, financijske koristi, vrijednosti automobila ili koliko dugo se prevaranti bave tom praksom. Međutim, dokazati krivnju potencijalnog počinitelja nije lako, bez obzira na zemlju u kojoj se nalazi.

Ove razlike u kaznama ukazuju na potrebu međunarodne suradnje i standardiziranih mjera za sprječavanje i kažnjavanje prekograničnih prevara s brojačem kilometara, zaštitu potrošača i povećanje transparentnosti na tržištima rabljenih automobila.

Stroži zakoni ne moraju nužno dovesti do smanjenja pojave lažiranja kilometraže

Nažalost, iako strogi zakoni za prevaru s brojačem kilometara mogu djelovati kao odvraćanje, oni možda neće izravno dovesti do smanjenja stope lažiranja kilometraže na brojaču kilometara.

Najveći broj vozila s lažiranom kilometražom zabilježen je u Latviji (12,92% od svih vozila provjerenih na carVerticalu u zemlji), gdje kazne nisu toliko visoke u usporedbi s nekim drugim zemljama koje smo analizirali. Slično tome, u Rumunjskoj, koja nema posebne zakone za lažiranje kilometraže, 7,82% svih provjerenih vozila ima krivotvorenu kilometražu.

Slijede Estonija (7,81%), Mađarska (6,07%) i Srbija (5,29%) s nešto nižim stopama, što se može povezati s potencijalnom zatvorskom kaznom zbog skidanja kilometraže. Međutim, to također sugerira da je lažiranje brojača kilometara regionalni problem koji je češći u Istočnoj Europi nego u Zapadnoj.

Što se tiče Zapada, Portugal (2,22%), UK (2,72%) i Francuska (3,27%) prednjače s najnižim stopama lažiranja kilometraže. Hrvatska slijedi s 3,51% automobila s lažiranom kilometražom od svih vozila provjerenih na carVerticalu u zemlji, što bi moglo imati veze s najdužom mogućom zatvorskom kaznom među odabranim zemljama.

Uzimajući u obzir razlike između novčanih kazni i broja zemalja koje primjenjuju zatvorske kazne za prevaru s brojačem kilometara, može se činiti očitim zašto se stope lažiranja kilometraže toliko razlikuju. Međutim, za to nikada ne postoji samo jedan razlog, jer drugi čimbenici, poput bolje ekonomske situacije, višeg životnog standarda, preferencija vozača i slično, mogu povećati jaz između regija.

Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu većina automobila nikada ne prelazi granice, posebno nakon Brexita. Osim toga, vrlo malo automobila se uvozi zbog prometa lijevom stranom. To također može doprinijeti nižim stopama skidanja kilometraže, jer je 1,8 puta vjerojatnije da će uvezeni automobili imati lažiranu kilometražu.

S druge strane, francuski vozači često preferiraju manja, ekonomičnija vozila, dok je u većini istočnoeuropskih zemalja automobil još uvijek snažan statusni simbol. Potencijalno bi takve preferencije mogle dovesti do vraćanja kilometraže, jer ljudi i dalje žele kupiti sofisticiranije automobile po niskoj cijeni.

Prevaru s lažiranjem kilometraže na brojaču teško je pratiti i kazniti

Međutim, iako strože kazne mogu spriječiti neke prevarante u lažiranju s brojačem kilometara, u stvarnosti se prevaranti rijetko procesuiraju ili kazna ne odgovara težini kaznenog djela.

Na primjer, u Mađarskoj je prekršitelj koji je optužen za smanjenje kilometraže vozila za čak 500.000 km dobio kaznu od samo 631 euro (plus troškovi kaznenog postupka), što nije ništa u usporedbi s potencijalnim financijskim gubitkom koji se može pretrpjeti kupnjom takvog automobila. U Latviji – prvaku po lažiranju kilometraže na brojaču – niti jedna osoba nije optužena za prevaru s brojačem kilometara od 2020.

Očito je izuzetno teško identificirati počinitelja, a kamoli dokazati njegovu krivnju.

„Dokazivanje lažiranja s brojačem kilometara može biti izazovno zbog nedostatka dokaza. Postaje još složenije kada su u pitanju prekogranične transakcije koje uključuju različite pravne sustave i različite propise među zemljama“, rekao je Matas Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju i voditelj komunikacija u carVerticalu.

„Vrlo je teško utvrditi tko je i kada počinio ovaj zločin i kako ga je počinio. Teoretski, prethodni vlasnik bi morao dokazati da je prodao automobil s određenom kilometražom, dok bi novi vlasnik morao prikupiti dokaze da je kupio vozilo s lažiranom kilometražom. Čak i kad bismo znali tko je bio vlasnik automobila kada je brojač kilometara izmijenjen, i dalje bi moglo biti vrlo teško kazniti počinitelja, jer su potrebni jaki i nepobitni dokazi koji izravno povezuju tu osobu s prevarnim činom.“

I prevareni kupci i vlade zemalja trpe značajne financijske gubitke zbog lažiranja kilometraže

Kada se brojač kilometara automobila izmijeni kako bi pokazivao manji broj prijeđenih kilometara, kupci se navode na pogrešan put i vjeruju da je vozilo u boljem stanju nego što zapravo jest. Kao rezultat toga, plaćaju višu cijenu od stvarne vrijednosti automobila, a da ne spominjemo da bi u budućnosti mogli imati i neočekivane popravke zbog stvarne istrošenosti vozila.

Prema izračunima carVerticala, kupci u različitim zemljama preplate tisuće eura pri kupnji rabljenog automobila s izmijenjenim brojačem kilometara. Najviša preplaćena cijena za automobil s lažiranom kilometražom u prosjeku zabilježena je u Srbiji (7540,8 eura), zatim u Italiji (5510 eura) i Portugalu (4987,5 eura).

Iz perspektive vlade, prodaja vozila s izmijenjenim brojačem kilometara također može rezultirati značajnim financijskim gubicima, koji često dosežu milijune eura. Krivotvorena kilometraža može utjecati na poreze i pristojbe, posebno u nekim regijama gdje se izračunavaju na temelju prijeđenih kilometara ili starosti vozila. Osim toga, poteškoće u pronalaženju i kažnjavanju počinitelja mogu rezultirati značajnim iznosom nenaplaćenih kazni.

Na primjer, uzimajući u obzir stopu lažiranja u Španjolskoj, podaci tvrtke carVertical procjenjuju da bi ukupan iznos nenaplaćenih kazni u zemlji mogao iznositi oko 261 milijun eura, dok u Poljskoj može premašiti 235 milijuna eura.

Štoviše, lažiranje kilometraže na brojaču kilometara može utjecati na sigurnosne i ekološke politike, jer vozila s većom kilometražom možda ne zadovoljavaju standarde namijenjene vozilima s manjom kilometražom.

Izbjegni vraćanje kilometraže uz carVertical

Bez obzira na postojeće mjere za rješavanje prevara s brojačem kilometara, vozači bi trebali preuzeti odgovornost u svoje ruke i saznati sve što mogu o rabljenom vozilu prije kupnje.

To se može učiniti postavljanjem pitanja, pregledom automobila kod profesionalca ili kupnjom izvješća o povijesti vozila (u najboljem slučaju - sve tri opcije zajedno). Potonje može pomoći da saznaš je li kilometraža automobila točna.

Osim podataka o vraćanju kilometraže (ako ih ima), izvješće o povijesti vozila može pružiti i druge vrijedne informacije, kao što su zapisi o oštećenjima, promjene vlasništva, podaci o oznakama u dokumentu „Title“, financijski status i još mnogo toga, pomažući u prepoznavanju potencijalnih slabosti.

Automobili s krivotvorenom kilometražom su češća pojava nego što misliš. Stoga svakako trebaš učiniti sve što je u tvojoj moći da izbjegneš preplatiti za vozilo za koje misliš da je pun pogodak i tako spriječiš potencijalnu financijsku katastrofu u budućnosti.